Osnaživanje, stil i inspiracija spajaju se u svakom izdanju našeg magazina.

Šta je emocionalna regulacija i zašto je za vas važnija od pozitivnog razmišljanja?

Ljubav prema sebi

|

June 24, 2026

Šta je emocionalna regulacija i zašto je za vas važnija od pozitivnog razmišljanja?

Koliko puta ste čule: Ostani pozitivna! Ne razmišljaj negativno! Biće sve u redu? Možda dobronamerne, ove rečenice su retko od pomoći. Da bismo ostale stabilne, nije nam potrebna pozitivnost, već emocionalna regulacija

Iako dobronamerne, ove poruke često imaju suprotan efekat. Umesto da nam pomognu, one nas uče da potisnemo ono što osećamo. Tugu pretvaramo u osmeh, bes progutamo, a strah pokušavamo da ignorišemo. Vremenom, počinjemo da verujemo da su neprijatne emocije znak slabosti i da je mentalno zdrava osoba ona koja je stalno smirena, optimistična i dobro raspoložena. Psiholozi upozoravaju da mentalno zdravlje ne podrazumeva odsustvo neprijatnih emocija. Ono podrazumeva sposobnost da ih prepoznamo, razumemo i iznesemo bez toga da nas preplave. Upravo ta veština naziva se emocionalna regulacija.

 Šta je zapravo emocionalna regulacija?

Emocionalna regulacija predstavlja sposobnost da prepoznamo, razumemo i upravljamo svojim emocijama na zdrav način. To ne znači da ćemo uvek ostati smirene, niti da ćemo uspeti da izbegnemo tugu, bes ili anksioznost. Naprotiv. Emocionalno stabilna osoba ume da kaže: Trenutno sam besna ili Osećam strah, a da pritom ne dozvoli da ta emocija preuzme potpunu kontrolu nad njenim ponašanjem. Drugim rečima, emocionalna regulacija ne podrazumeva kontrolu emocija, već odnos prema njima. Važno je naglasiti da se emocije ne odvijaju samo u našim mislima. One se događaju i u telu. Bes ubrzava puls, anksioznost steže stomak, tuga iscrpljuje. Zato emocionalna regulacija podrazumeva i razvijanje bolje povezanosti sa sopstvenim telom.

 Emocionalna regulacija nije isto što i pozitivno razmišljanje

Pozitivno razmišljanje može biti korisno, ali problem nastaje onda kada insistiramo na pozitivnosti po svaku cenu. Psiholozi ovaj fenomen nazivaju toksičnom pozitivnošću i danas je veoma prisutan u našim životima. Toksična pozitivnost podrazumeva uverenje da u svakoj situaciji moramo ostati pozitivne, čak i kada prolazimo kroz gubitak, bolest, neuspeh ili veliku životnu krizu.

Sve se dešava s razlogom.
Moraš da ostaneš jaka.
Nemoj da budeš negativna.

Ove rečenice najčešće ne osnažuju, nego čine da se osećamo još gore, jer nam šalju poruku da sa nama nešto nije u redu ako osećamo tugu, bes ili razočaranje. Emocionalna regulacija polazi od potpuno drugačije pretpostavke: sve emocije su dozvoljene. Neke su prijatne, neke nisu, ali nijedna nije pogrešna.

Zašto je emocionalna regulacija toliko važna?

Emocije su mnogo više od osećanja. One predstavljaju informacije o našim potrebama, granicama i vrednostima. Tako nam bes često govori da je neka granica pređena, a tuga može ukazivati na gubitak. Anksioznost nas ponekad upozorava da se nalazimo u situaciji koju doživljavamo kao preteću. Kada naučimo da slušamo svoje emocije umesto da ih potiskujemo, postajemo otpornije, donosimo bolje odluke i gradimo kvalitetnije odnose. Istraživanja pokazuju da ljudi koji razviju veštine emocionalne regulacije imaju niži rizik od anksioznosti i depresije, uspešnije rešavaju konflikte i pokazuju viši nivo psihološke otpornosti.

Kako da razvijete emocionalnu regulaciju?

Dobra vest je da se emocionalna regulacija može učiti.

1. Prestanite da emocije delite na dobre i loše

Tuga, bes, razočaranje i strah nisu neprijatelji. Pokušajte da ih posmatrate kao informacije, a ne kao problem koji treba što pre ukloniti.

 2. Imenujte ono što osećate

Psiholozi ovo nazivaju name it to tame it. Kada imenujemo emociju, smanjujemo njen intenzitet.

3. Ostanite u sadašnjem trenutku

Kada vas preplave emocije, usmerite pažnju na telo. Osetite stopala na podu, obratite pažnju na disanje ili nabrojte pet stvari koje vidite oko sebe. Ove jednostavne tehnike pomažu nervnom sistemu da se vrati u stanje ravnoteže.

4. Vežbajte samosaosećanje

Većina žena razgovara sa sobom mnogo strože nego što bi ikada razgovarala sa prijateljicom. Sledeći put kada vam bude teško, zapitajte se: Šta bih rekla osobi koju volim da prolazi kroz isto? Zatim to recite sebi.

5. Potražite podršku

Ne morate svaku emociju obraditi same. Razgovor sa prijateljicom, psihoterapeutom ili osobom od poverenja često je važan deo emocionalne regulacije.

 Istina je da ne morate biti dobro sve vreme

Kultura opsednuta pozitivnošću često nam šalje poruku da neprijatne emocije treba što pre ukloniti. Ali ljudski život ne funkcioniše tako. Nije problem u tome što se ponekad osećate loše, jer niko nije stalno srećan. Važno je da naučite kako da se nosite sa negativnim emocijama, a da ostanete mentalno zdrave.

 

© 2026 Fempiria. All rights reserved.