Osnaživanje, stil i inspiracija spajaju se u svakom izdanju našeg magazina.
|
January 9, 2026

Glavna tema beauty sveta već neko vreme jeste data-driven skincare. Zahvaljujući uplivu veštačke inteligencije u svet lepote, personalizovana nega kože izgleda sasvim drugačije u 2026. godini i glavni je beauty trend
Do juče, skincare rutinu osmišljavale smo metodom preporuke, pokušaja i greške. Otkriće najbolje prijateljice, preporuka influenserke sa Instagrama, najnovija formula iz kozmetičkog salona, još jedan marketinški must-have… Vreme je za potpuno drugačiji pristup. Zahvaljujući razvoju veštačke inteligencije, beauty industrija nam sada nudi drugačiji pristup, personalizovanu negu zasnovanu na podacima. Algoritmi, skeniranje kože i praćenje promena obećavaju da će nas konačno izvući iz haosa pretrpanih polica i kontradiktornih saveta. Ali šta to zapravo znači za nas koje stojimo ispred ogledala, sa stvarnom kožom, stvarnim problemima i ograničenim strpljenjem?
To više nije nega zasnovana na podacima masna/suva/kombinovana koža, čak ni mlada/zrela. Kada govorimo o personalizovanoj nezi kože u današnjem svetu, onda govorimo o rutini koja je zasnovana na merenjima i podacima (još jedna novina koju nam je u protekle dve godine doneo razvoj veštačke inteligencije). Kako to izgleda u praksi?
Svoju rutinu nege pravićemo na osnovu nekoliko slojeva podataka:
– skeniranje pomoću veštačke inteligencije – koristićemo online alate i aplikacije koji momentalno procenjuju kompletno stanje kože: teksturu, pore, pigmentacije, crvenilo, bore, hidrataciju, otpornost barijere i na osnovu toga daju personalizovane preporuke. L’Oréal, recimo, već ima AI alat za analizu kože Skin Genius.
– kućni uređaji za merenje biomarkera – veliki pomak u svetu lepote čine pametni uređaji dostupni za kućnu upotrebu. Umesto u salonima, sada ćemo svoje biomarkere meriti kod kuće, kako bismo saznali koji aktivni sastojci su nam najpotrebniji.
– health tracking – sada već pouzdano znamo da lepota dolazi iznutra i da naš životni stil itekako utiče na naš izgled. Stoga, pri određivanju rutine nege kože koristićemo AI alate za praćenje zdravlja (san, stres, ciklus, trening, ishrana).
Svi ovi podaci, uz pomoć AI ili stručnjaka, pomoći će da dobijemo podatke o tome šta našoj koži zaista treba, te da naša rutina nege postane najefikasnija moguća. Takođe, ovakav trend prati novi, regenerativni pristup kozmetici koji negu i dugoročno planiranje pretpostavlja brzim rešenjima poput botoksa.
Za nas, data-driven skincare najpre znači manje lutanja, a više rezultata. Umesto da pratimo preporuke influensera i kupujemo na slepo, biraćemo proizvode prema trenutnom stanju kože: da li je barijera oslabljena, ima li upale, dehidratacije ili pigmentacija. Logična posledica bila bi efikasnija rutina i brži rezultati. Uvođenje veštačke inteligencije u svet personalizovane nege omogućava nam ipraćenje napretka. To je naročito korisno kod aktivnih sastojaka koji deluju sporo. Ipak, ono što je važno jeste da pažljivo pratite koje alate koristite, jer baš kao i sa kozmetikom – nisu svi jednako kvalitetni, niti pouzdani. Za početak, opredelite se za alate i aplikacije koji tačno i precizno objašnjavaju šta mere i na koji način, imaju dermatološku validaciju (poželjne su studije) i daju umerene i oprezne preporuke.
Čak i ukoliko ste ipak rešene da svoju negu i ubuduće negujete uz savete kozmetičara i dermatologa, očekujte da će data-driven skincare uticati i na njihov pristup. U svetu lepote trend je da se svaki tretman prilagođava pojedincu, pa se kombinuju wellness tehnike sa laserima, uređajima zasnovanim na energiji i microneedlingom.
Sve ovo zvuči suviše dobro da bi bilo istinito, zar ne? Pa, možda i jeste. Paralelno sa hype-om oko personalizovane nege, stižu nam i upozorenja na potencijalne probleme:
Lažna preciznost
Algoritmi i skeneri kože ostavljaju utisak velike tačnosti, ali većina njih radi na ograničenom broju parametara (svetlo, kamera, trenutna hidratacija, šminka, ugao). U pitanju je interpretacija, a ne prava dijagnoza, a stvara se utisak da je u pitanju čista nauka.
Preterana kompleksnost rutine
Paradoksalno, personalizacija ponekad vodi ka više proizvoda, ne manje. Različite faze, mikro-prilagođavanja i stalne izmene mogu stvoriti osećaj da koži stalno trebaju novi tretmani.
Slaba nezavisna validacija
Mnogi alati i uređaji nemaju dugoročne, nezavisne studije koje potvrđuju njihove tvrdnje. Granica između nauke u razvoju i spekulacije često je nejasna.
Privatnost i biometrijski podaci
Fotografije lica, podaci o zdravlju, stresu, snu i hormonima spadaju u osetljive podatke. Nije uvek transparentno gde se čuvaju, ko ih koristi i da li se koriste za dodatno targetiranje i prodaju.
Psihološki pritisak optimizacije
Kada se nega stalno meri, ocenjuje i prati, koža lako postaje još jedan projekat koji nikada nije dovoljno dobar“. Umesto brige o sebi, skincare može skliznuti u kontrolu i perfekcionizam. A to nam, definitivno, nije potrebno.
Foto: Anastasia Kazakova/Freepik.com