Osnaživanje, stil i inspiracija spajaju se u svakom izdanju našeg magazina.

Logo
|

Sindrom o kome bi svaka žena trebalo da zna: Predmenstrualni disforični poremećaj

ZDRAVA I VITALNA

|

March 6, 2026

Sindrom o kome bi svaka žena trebalo da zna: Predmenstrualni disforični poremećaj

Da li se svakog meseca, tačno nedelju dana pre menstruacije, osećate kao da prolazite psihofizički i emotivni rolerkoster? Predmenstrualni disforični poremećaj daleko je više od običnog PMS-a, ali često ne znamo dovoljno da bismo ga prepoznale

Svaka od nas je bar jednom u životu iskusila simptome jakog PMS-a. Pokušajte da se prisetite tog trenutka i da zamislite da vam se ta situacija, samo pojačana, ponavlja svakoga meseca i da traje najmanje sedam dana. Baš tako: svakoga meseca, bar jedna nedelja uz bolove, nadutost, teške promene raspoloženja i migrene. Upravo tako izgleda PMDD.

Šta je predmenstrualni disforični poremećaj / MDD?

PMDD je izrazito težak oblik PMS-a koji izaziva snažan emocionalni i psihološki stres. Može biti toliko ozbiljan da utiče na svakodnevni život. Za žene koje su iskusile predmenstrualni disforični poremećaj neposredno pre menstruacije mogu da budu izazov čak i uobičajene aktivnosti kao što su posao ili škola, vežbanje ili briga o sebi. Nekada, stvar ode još dalje, pa se javljaju depresija, misli o samopovređivanju ili samoubistvu.

PMDD pogađa 5 od 100 žena u reproduktivnom dobu, a najćešći je među ženama u dvadesetim i tridesetim godinama. Istraživači smatraju da ga mogu pokrenuti hormonske promene koje se dešavaju u delu menstrualnog ciklusa između ovulacije i menstruacije (lutealna faza). Nakon ovulacije opadaju nivoi folikulostimulirajućeg hormona (FSH) i luteinizirajućeg hormona (LH). Progesteron (PG) i estrogen (E2) počinju da rastu, a to doprinosi pojavi simptoma PMDD-a. Ovi simptomi mogu trajati jednu do dve nedelje, sve do trenutka kada nivoi estrogena i progesterona ponovo počnu da opadaju jer je stigla nova menstruacija.

Simptomi PMDD

Prva stvar koju žene sa PMDD opisuju svojim lekarima kao problem jeste emocionalna kontrola: osećaju se kao da će eksplodirati, ne mogu da upravljaju emocijama, stalno upadaju u sukobe sa ljudima kod kuće ili na poslu. On često ostane nedijagnostifikovan ili pogrešno dijagnostifikovan jer su simptomi individualni, drugačiji od osobe do osobe. Evo šta se sve nalazi na listi simptoma za predmenstrualni disforični poremećaj:

  • ekstremne ili nagle promene raspoloženja i pojačanu emocionalnu osetljivost

  • razdražljivost ili bes

  • depresivno raspoloženje — osećaj beznađa, bezvrednosti ili krivice

  • anksioznost, napetost ili osećaj da ste „na ivici“

  • malo ili nimalo interesovanja za uobičajene aktivnosti (posao, škola, prijatelji ili hobiji)

  • poteškoće sa koncentracijom ili fokusom („moždana magla“)

  • umor, nizak nivo energije ili preterana pospanost

  • promene apetita, želja za određenom hranom, prejedanje ili kompulzivno jedenje

  • nesanica (poteškoće sa uspavljivanjem ili održavanjem sna)

  • osećaj preopterećenosti ili gubitka kontrole

  • fizički simptomi — osetljivost ili oticanje grudi, bol u zglobovima ili mišićima, nadutost ili dobijanje na težini, akne, glavobolje

Ako sumnjate na PMDD, najbolji način da shvatite šta se dešava jeste da vodite detaljan dnevnik simptoma i perioda kada se javljaju. Od pomoći može biti neka aplikacija za praćenje ciklusa ili klasični dnevnik. Ovaj zapis možete pokazati svom lekaru.

Kako se leči predmenstrualni disforični sindrom?

Postoji nekoliko načina na koje se PMDD može držati pod kontrolom. Jedna od opcija su SSRI lekovi (selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina). Ovi antidepresivi mogu ublažiti simptome povećavajući nivo određenih hemikalija u mozgu. SSRI se obično propisuju samo tokom lutealne faze menstrualnog ciklusa, kada su simptomi prisutni. Kombinovana oralna kontraceptivna pilula takođe može dati dobre rezultate. Ona sprečava ovulaciju i stabilizuje hormonske promene tokom menstrualnog ciklusa. Kod nekih osoba to smanjuje simptome PMDD-a.U retkim slučajevima, kada nijedna druga terapija ne pomaže, može se razmotriti hirurško uklanjanje jajnika. Ipak, ovako drastične odluke donosi lekar, a dok se ne konsultujete sa njim možete preduzeti sledeće:

1. Fizička aktivnost

Vežbanje povećava nivo serotonina u mozgu. Najefikasniji tip fizičke aktivnosti za ublažavanje PMDD-a je aerobna aktivnost: brzo hodanje, plivanje, trčanje ili vožnja bicikla. Da biste osetili koristi od vežbanja i podigli serotonin, neophodno je da vaš kardio traje bar 30 minuta.

2. Smanjenje stresa

Istraživanja pokazuju da stres kod nekih ljudi može pogoršati simptome PMDD-a. Zato, okrenite se jogi, meditaciji i vežbanja disanja, te šetajte na prirodnom jakom svetlu. Sve ove naizgled obične aktivnosti umanjuju stres.

3. Psihološka podrška

Razgovor sa stručnjakom za mentalno zdravlje može pomoći u suočavanju sa traumama iz prošlosti. One mogu biti značajan faktor u emocionalnom stresu povezanom sa PMDD-om. Trauma može poticati iz ranih životnih iskustava, poput fizičkog, seksualnog ili emocionalnog zlostavljanja ili zanemarivanja.

4. Promene u ishrani

Namirnice koje pomažu stabilizaciji nivoa šećera u krvi i mogu poboljšati raspoloženje i energiju uključuju:

  • voće i povrće

  • kvalitetne proteine (posebno ribu)

  • zdrave masti (avokado, orašasti plodovi, maslinovo ulje)

  • složene ugljene hidrate (mahunarke, integralne žitarice, kinoa)

Tokom lutealne faze ciklusa preporučuje se smanjenje unosa:

  • hleba

  • testenine

  • rafinisanog šećera

Ove namirnice brzo podižu nivo šećera u krvi, a zatim dovode do naglog pada energije i pogoršanja raspoloženja. I obavezno: smanjite kofein i alkohol.

5. Vitamini i biljni suplementi

Suplementi i vitamini koji i inače pomažu da se stave pod kontrolu hormonalne promene tokom menstrualnog ciklusa, od pomoći su i u slučaju PMDD:

  • magnezijum glicinat ili magnezijum citrat

  • vitamin B6

  • cink pikolinat

  • kalcijum

  • vitex (agnus-castus) ili konopljika

Foto: Cottonbro Studio/Pexels.com

© 2025 Fempiria. All rights reserved.